More News

Kako sam se riješila cista na jajnicima

Pozdrav dragi moji i dobro došli u moj novi post!


U poslednjih nekoliko dana dobila sam jako puno pohvala od strane čitalaca i to mi mnogo znači. Pored toga, statistika bloga pokazala je veoma veliko interesovanje za lifestyle postove te sam odlučila da sa vama podijelim još jedan. Smatram da je od veoma velike važnosti za žensku populaciju. I da, hvala vam na 60K+ pregleda ☺ . Nisam do danas ni obraćala pažnju na brojke, ali imala sam šta i da vidim. Hvala vam puuunooo!





Možda će ovo da bude malo  preozbiljna tema, ali željela bih da je podijelim sa vama. Ko zna, možda nekome dobro dođe. Poslije ovoga vraćam se recenzijama, jer se nakupilo svega.



Kada sam napunila 14 godina sve je nekako počelo da se mijenja. Kažu da je to normalno, ali meni nije bilo. Počela sam da osjećam previše jake bolove u predjelu gornjeg dijela stomaka, oko dijafragme. U početku sam mislila da mi se želudac pomjerio, jer sam imala dosta problema sa njim. Bila sam izuzetno nestašno dijete. Pored toga, obožavala sam sport. Poslije nekog vremena počele su se javljati mučnine i malaksavost

I tada sam odlučila da posjetim doktora. Svi nalazi su bilo ok, ali je sedimentacija pokazivala prisustvo upale. U međuvremenu, mama je krenula kod ginekologa, a ja sam išla sa njom. Iako sam se plašila, jer sam se ježila na samu pomisao oko ginekološkog pregleda, pristala sam na njeno insistiranje. 

Mama je, doktorici, objasnila šta i kako je bilo i rekla da bi voljela da mi pogleda stomak, ako može. Na to je doktorica odgovorila da ne može mnogo da pomogne, ali može pogledati donji dio i da će uraditi sve što je u mogućnosti. Sva sreća pa je žena bila jako ljubazna i veoma pažljiva, što smatram da je veoma važno kada je prvi pregled u pitanju.

I da, imala sam šta i da dobijem za informacije. Lijevi jajnik je bio policističan. Najveća cista, dobro se sjećam onog crnog kruga, iznosila je 3mm sa 5mm. Meni je to djelovalo skroz malo, no kada mi je doktorica pojasnila veličinu same materice i jajnika, nije mi bilo svejedno

I od tada su krenuli svi problemi. Obzirom da sam bila jako ložeg imunološkog stanja ciste su se vraćale, i to često. Prvo na lijevom jajniku, zatim na desnom i na kraju su počele da se šire i na samu matericu. Znam, mnogi će reći kako se djeca ne čuvaju, ali nisam bila taj tip. Nikada nisam imala gola leđa, stomak, nisam sjedila na betonu, zemlji, strogo sam vodila računa o tome, najviše zato što sam jako zebljičava. Ne podnosim temperature ispod 25 ᣞC. Ali moram da napomenem da sam rođena prije vremena, čak u 8 mjesecu kada malo koje dijete preživi, ali eto čuda se dešavaju ☺

I da, 10 godina kasnije ja nisam uspjela da sredim svoj imunološki sistem i riješim cista. Nisu pomagale ni tablete ni injekcije ni bilo šta. Prije dvije godine, negdje sam pročitala, kako je čaj od hajdučke trave veoma dobar za ciste i menopauzu

Ono što se desilo, poslije svega mjesec dana kako sam pila čajm izazvalo je jako burne emocije u meni. Čak sam i zaplakala. Po prvi puta, poslije 10 godina borbe sa cistama, otišla sam kod ginekologa da uradim papa test i obavim redovan godišnji pregled. Kada je doktorica uradila ultrazvuk saopštila mi je da nemam niti jednu cistu. Taj osjećaj se ne da opisati, vjerujete mi.


Obzirom da nije bila sezona hajdučke trave kupila sam u apoteci pakovanje i mislim da je bilo nešto oko 2,00 KM. Možda najviše 4,00 KM, ali znam da nije bilo skupo. Ali kako sam ogroman ljubitelj domaćih čajeva ove godine sam iskoristila priliku i obezbijedila se domaćim čajem. Biljke za čaj, obično, berem na što većim uzvišenjima i udaljenijim mjestima od urbanih zona (grada, saobraćaja i stanovništva, uopšteno). Gledam da rastu na svježem prirodnom vazduhu. Pa tako i ova moja hajdučica dolazi sa brdskih predjela.


Kada sam nabrala dovoljnu količinu, koju sam smatrala da može biti do iduće sezone, ostavila sam ih da se osuše. Na stari stolnjak razdvojila sam svaki struk pojedinačno i ostavila da se prosuše, na svježem vazduhu izvan dometa sunčeve svjetlosti. 



Nakon što se osušila sve sam pokupila i ostavila u papirnu vrećicu (nikako u plastičnu). 

Priprema: U šoljicu od 2dl sipati onu srednju kašičicu čaja i preliti vrelom vodom, a zatim pokriti i ostaviti da odstoji 20 min. Nakon toga čaj procijediti i piti nezaslađen. 

Dva puta u toku sedmice je sasvim dovoljno da pijete, ali mislim da ni više ne bi moglo da izazove štetna dejstva. Bar kod mene nije, jer sam u početku pila 7 dana po jednu šoljicu na dan. I radila sam nalaz krvi koji je bio uredan. 





Ljubim vas do sledećeg pisanja!
Danny!

Sok od višanja-postupak

Pozdrav dragi moji i dobro došli u moj novi post!


U prethodnom postu započela sam priču o višnjama gdje sam objasnila postupak pravljenja džema od višanja koji je pripremala moja baka. Ukoliko niste pročitali pogledajte, možda vas vrati u djetinjstvo ☺

U današnjem postu nadovezujem se na prethonu priču, jer kako sam i navela, cilj je što manje baciti, a što više iskoristiti. Da ne bih ponavljala proces pripreme i odvajanja soka od džema pogledajte u prethodnom postu (Link).

Kada smo odvojile tekućinu, namijenjenu za sok od višanja, od mase koja je predviđena za džem, te završile sa pripremom džema, pomjerile smo šerpu na veću temperaturu. U nju smo dodale šećer omjera 1:1. Dake, na litru tečnosti dodale smo kilogram šećera. 


Ukoliko niste ljubitelj fabričkih sokova na razblaživanje onda je ovo, definitivno, za vas. Prije svega, znate da nema vještačkih boja i lažnih deklaracija, a stim ste sigurni koliko je zdrav za vas i vašu porodicu. Pored toga, količina šećera nije velika ukoliko uzmete u obzir da je za litru razblaženog soka potrebno, otprilike, 0.5dl sirupa. Što znači da u litri vode nema ni 0.5dag šećera, a to je, skoro, pa ništa. Ovakve sokove pije i osoba sa dijabetisom B kategorije i ne stvaraju joj probleme.

Kada smo dodale šećer, uz povremeno miješanje, čekamo da se šećer istopi. Kada se šećer istopio i voda, ponovo, zagrijana do tačke ključanja na površini se počela stvarati pjena koju smo skidale, kako bi se sok bolje ukuhao.


Kada smo ustanovile da se pjena više ne stvara na površini, ostavile smo da ključa još 5minuta,  a zatim skinule šerpu sa peći.

U međuvremenu smo stavile flaše u rernu, kako bi se zagrijale. I veoma je važno da flaše budu od stakla radi očuvanja kvaliteta soka i postotka vitamina u njemu, a manje se i kvari nego u plastičnim bocama. 


Kada smo skinule šerpu i zagrijale flaše krenule smo sa procesom punjenja flaša. Uz pomoć đezme, pažljivo i polako, sipale smo sok u flaše. Veoma je važno da imate mirnu ruku i strpljenja jer je sok jako vreo. Nismo ga ostavile da se ohladi nego smo ga odmah sipale u flaše.

Ukoliko imate metalni lijevak, ili nešto slično, samo da nije plastično, onda možete da se pomognete, ali mi to nismo imale tako da...


Iz jedne mjere dobile smo oko 5l soka. Što je, po meni, i sasvim ok. 

Sok je izuzetno osvježavajući i, što je najvažnije, jako zdrav. Savršen je za ove vruće ljetne dane. Ukoliko ne želite da pravite sirup odvojite malo tečnosti pa ostavite da se ohladi te probajte kakav je. Ja ga nisam probavala jer običan sok pravim uz pomoć strujnog sokovnika. 

Ljubim vas do sledećeg pisanja!
Danny!

Džem od višanja, kao u bakinoj kuhinji

Potdrav dragi moji i dobro došli u moj novi post!


Još kao mala zavolila sam bakine džemove i dan danas ne dopuštam da isčeznu iz moje kuće. Bez obzira koliko djelovalo teško i djelovalo staromodno, ne dopuštam. Vjerujem da je među vama mnogo onih koji su voljeli svoje bake, a ponajviše njihovu kuhinju. Da, i ja sam jedna od vas. 

Još uvijek se sjećam vremena kad sam dolazila iz škole, a u dvorištu se širio, onaj, divni miris džema koji se još uvijek kuhao. Nema toga ko bi uspio da opiše ili da naslika taj osjećaj sreće i radosti. Nema ni tog ko bi mogao da zamijeni ono zadovoljstvo koje domaća kuhinja izaziva u mojoj duši. 


Možda će neki da osude ovaj post, možda će neki da kažu kako se ne uklapa u dosadašnju tematiku bloga. Izvinite, ali ovo je za moju dušu i želim da podijelim sa vama ono što me najviše čini srećnom. Ko zna, možda vam se i dopadne pa odlučite i vi sebe počastiti.

Vrijeme je višanja, a ja sam jedan ogroman ovisnik o njima. Volim ja, tako, da napravim i Švarcvald tortu od višanja koje možemo pronaći u prodavnicama, ali nije to taj ukus kao onaj što dobijem kada ga pravim od domaćih. Nisam ljubitelj slatkoga tako da i ne koristim mnogo šećer, a i ako ga koristim gledam da bude minimalno. Obzirom da šećer svodim na minimalac pa i , kada nešto bacam, volim da bacam minimalac. Iz tog razloga odlučila sam da napišem dva posta koji će biti kao jedna cjelina. Čisto da jedan ne bi bio previše dug.


Kada se moja mama udala sa njom je u kuću stigla i "čarobna" sprava ☺. Tako sam zvala posudu u kojoj su nastajali sok i džem. Iskreno, ne znam da li danas postoji tako što za kupiti, ali znam da mnogi ljudi još uvijek imaju slične posude, posebno oni stariji. 


Što se tiče količine ona je onoliko koliko ima višanja (ili neke druge voćke, jer ja pravim još i od kupina) ili onoliko koliko vam se da čistiti. Mi smo ubrali sve višnje koje su bile zrele, jer dosta njih nije bilo, a da njih čekamo ove bi već prošle. Višnja je veoma nježna voćka. Jako brzo prolazi i ako je ne iskoristite kroz dan-dva, odkako sazri, već naredni dan postoji šansa da su pune crvi i trule. 

Kada samo oprali višnje odstranili smo košpe. Najlakše ih je izvaditi onom malom slamčicom za sok (ona sa najmanjim otvorom). Samo uzmete višnju između palca i kažiprsta i provučete slamku kroz nju. No, kako je nisam imala pri ruci košpice smo vadili na staromodan način - otvaranjem višnje. Iskreno, ne bih vam preporučila da i vi ovako radite jer je jako sporo. 


Ukoliko imate priliku zagrijte peć u nekoj od prostorija koja je vani kuće kako bi ste izbjegli zadržavanje mirisa po kući. Bez obzira koliko on bio lijep i prijatan svima nam je poznato da miris hrane izaziva osjećaj gladi. Vjerujem da ne bi ste voljeli ustajati iz kreveta "u neko doba noći" jer osjećate glad.

Na zagrijanu peć stavili smo posudu koja je predviđena za vodu. Kada se voda zagrijala, do tačke ključanja, na nju smo dodali drugu posudu koja je predviđena za sok od višanja. Na nju dolazi posuda za voće. Obzirom da joj je dno rupičasto nije preporučeno dodavati voće prije nego je stavimo na prethodne dvije posude. Voće se dodaje sve dok se posuda ne napuni.






Kao što svaki lonac ima svoj poklopac tako i ovaj niz ima svoj☺. Kako se tečnost ne bi prosipala po peći, iz druge posude, jer ona ima otvor u vidu cijevi, na otvor se dodaje gumeno crijevo koje ima "makazice". Makazice prinudno zadržavaju tečnost u posudi, ali i na njih se mora paziti i na vrijeme otpuštati, ali o tome u nastavku.


Kada se i ostali dijelovi posude zagriju počinje proces destilovanja. Pod parom se zagriava voće, a zbog poklopca para je primorana da se vrati u posudu te se i tečnost od višanja vraća u posudu u kojoj se nakuplja tečnost (srednja). Kada se nivo tečnosti podigne toliko da može izlaziti kroz cijev onda se otpuštaju "makazice". 


Kako ne bi smo morali razmišljati da li je posuda dovoljno puna ili ne, na cjevčici postoji plastični "prozorčić". Ovo je jako važno jer se može desiti da pritisak istjeruje tečnost na dijelu gdje su spojene cijevi. Ciglica, koju vidite na slici, nije bez razloga tu gdje jeste. Kako se cjevčica puni tekućinom tako i pada na dole. A da ne bi pala na peć i istopila se osigurali smo je sa ovom ciglicom. Možete bilo čim drugim, ali nama je ona bila najbliža ☺.


I tako smo mi "dočekivali" tečnost i ispuštali je u đezmu, jer nam je bilo najjednostavnije. Na peć smo stavili drugi lonac i u njega pretresali tečnost, kako se ne bi hladila. Na kraju, kada iz cijevi ne bude izlazila tečnost, a to je, otprilike, 4-5l na punu posudu voća, zavisi i od količine voćnog soka, kreće razdvajanje niza posuda

Posudu u kojoj je ostatak voća ispraznimo u drugu šerpu, te je stavimo na peć, ali negdje gdje je najmanja temperatura kako se ne bi pregrijala i zagorila.

Iz druge posude sjedinimo preostalu tečnost, koja nije mogla da izađe kroz cijev, sa ostalom tečnošću u šerpi na peći. I tu počinje proces pravljenja džema.



U smjesu dodajemo šećer (mi ga dodajemo oko 1.5kg na jednu mjeru voća jer ne volim da bude preslatko). No možete probavati i dodavati sve dok je lonac na peći. Ali, opet, imajte na umu da je malo slađa smjesa kada se ohladi u odnosu na onu kada je vruća. Baka je imala u svojim receptima omjer na jednu mjeru da se dodaje 3kg šećera što je meni mnoogo preslatko. 

Kada smo dodale šećer smjesu smo kuhale još 5-7 minuta. Tek toliko da se šećer istopi. Nakon toga smjesu smo izmiksale štapnim mikserom, kako se kožica ne bi odvajala, a i džem bude ljepši i ujednačen


Kada smo mikserom umiješale smjesu, šerpu vraćamo na peć kako bi se smjesa još bolje ukuhala i sjedinila, a u rernu stavljamo tegle da se zagriju.


Nakon što je smjesa gotova i tegle zagrijane (griju se toliko da ih je nemoguće držati golim rukama) smjesu smo skinule sa peći i uz pomoć kuhinjske rukavice izvadile smo teglu iz rerne, a ostale ostavle da se griju. U zagrijanu teglu sipale smo džem i zatvorile.

Najbolje bi bilo da koristite originalne čepove za tegle kako se džem ne bi pokvario. Celofan i gumica nisu baš adekvatno rešenje, ali mogu poslužiti s tim da vodite računa da te tegle prve koristite. 


Tegle ostavite preko noći  u prostoriji gdje ste i pravili džem, kako bi se džem ohladio, te sutradan ih uspremite u prostoriju gdje će biti dovoljno hladno. Bez posebne razlike u temperaturi, samo tek toliko da džem ne bude izložen suncu. Najbolje ako imate neku mračniju prostoriju u donjem dijelu kuće ili ako ste u stanu i podrum može da posluži.

Prijatno svima

Ljubim vas do sledećeg pisanja!
Danny!

AVON: SUN+ vodootporni losion za sunčanje (lice i tijelo)

Pozdrav dragi moji i dobro došli u moj novi post!


Poslednjih nekoliko sedmica zamijenila sam kremu za lice sa kremom za sunčenje. Od kako je Avon aktivirao svoju SUN kolekciu šmekala sam ovu divnu kremicu. U početku sam željela njeno veliko pakovanje od 150ml ali na kraju sam kupila ovo manje od 50ml. Prije svega radi njegove cijene, a onda i radi "probne verzije"

Nikada ranije nisam koristila njihove proizvode za sunčanje pa sam bila uplašena da mi neće odgovarati. Poznato je da imam jako osjetljivu kožu lica i to mi stvara veliki problem kada je u pitanju izbor krema, ali opet se držim one stare: "Ko ne riskira taj i ne profitira" ☺


Prije svega željela bih da naglasim važnost krema za sunčanje, a oni su ujedno i razlog radi koga sam zamijenila dnevnu kremu sa kremom za sunčanje. Većina mojih prijatelja tvrdi da im ne trebaju kreme za sunčanje ako nisu na kupanju (moru, bazenima ili negdje pokraj rijeka). Da li smo svjesni važnosti ovih krema za našu kožu

Kreme sa zaštitnim faktorom nisu samo za trenutke kada provodimo na kupanjima ili sunčanju, one su za svakodnevnu upotrebu, ukoliko se izlažemo suncu. Zaštitni faktori krema ne predstavljaju jačinu zaštite koja će da uspori tamnjenje vaše kože nego da je zaštiti od isušivanja i ubrzanog procesa starenja. Pigmentacija kože mijenja se sasvim normalnim procesom, ali jačina zaštitnog faktora sprečava brže starenje i isušivanje naše kože pod uticajem sunčevih zraka (vjerujem da ste svi mogli primijetiti koliko je koža suvlja tokom ljetnih dana). E sada, zaštitni faktori se primjenjuju prema tipu kože. Ja sam izabrala SPF 50 jer je moja koža jako suha i osjetljiva. Takođe i za tijelo koristim isti zaštitni faktor, eventualno da kupim one kreme namijenjene bebinoj koži.


Krema dolazi u bijeloj kutiji na kojoj možete pronaći sve potrebne specifikacije vezane za nju. Kao što sam već navela, ova krema ima zaštitni faktor 50 i namijenjena je za njegu lica i tijela. Obzirom da je za cjelokupnu njegu tijela potrebno mnogo više od 50ml (jedino ako ne planirate kupovati novu kremu svaki dan) ja sam ovu koristila za lice, vrat, dekolte (ukoliko je otvor na majicama bio V izreza) i ruke. To su dijelovi tijela koji su nam najčešće, pa možda i najviše, izloženi suncu. Ipak noge su nešto što je u sjeni našeg tijela i takav im je položaj da mnogo teže tamne u odnosu na ramena, ruke i glavu koji su direktno izloženi sunčevim uticajima.


Riječ proizvođača: Vodootporna formula s Derma 360ᣞ tehnologijom pruža zaštitu od sunca. Ovaj lagani losion prikladan je za osjetljivu kožu te ju čini mekom i glatkom. Brzo se upije.

Upotreba: Nanijeti po želji i ravnomijerno 15 minuta prije izlaganja suncu. Nanijeti ponovo nakon plivanja, sušenja peškirom ili znojenja.


Kada je riječ o zatvaraču postoji mogućnost otvaranja na dva načina, ali najčešće ga koristim skidanjem ovog manjeg poklopčića. Kompletan zatvarač nije na navrtanje što je malo brže za skidanje, ali se malo teže skida zbog dvije "stepenice" koje se nalaze na "grlu" tube.



Sama krema je guste teksture, bijele boje i veoma je masna te laka za razmazivanje. Prilikom razmazivanja za sobom ostavlja blagi osjećaj hlađenja koji traje nekoliko sekundi nakon nanošenja. Iskreno ne znam na šta miriše, ali miris joj je nekako specifičan i nije onaj klasičan miris krema za sunčanje na koji sam navikla. 

Kao što sam već i navela, krema je stvarno masne strukture i nadam se da sam uspjela to da prikažem na prethodne dvije slike. Na donjoj slici krema je nanešena cijelom dužinom palca tj. same kosti palca. Jako sam se zaljubila u ovaj proizvod te sam poručila još jedan i radujem se njegovom dolasku u moju kolekciju ☺



Rok upotrebe mu je 3 godine od datuma proizvodnje, a 24 mjeseca od odtvaranja. No ja preferiram da ovakve kreme potrošim iste sezone kada ih otvorim te da ih ne ostavljam za narednu. Ne volim kada mi pakovanja stoje preko cijele godine otvorena, a da ih ne koristim. Ne bih da rizikujem dobijanje infekcije kože zbog nakupljanja bakterija radi koje marke što ću dati za novo pakovanje naredne sezone.

Ljubim vas do sledećeg pisanja!
Danny!

Picked Looks

Pozdrav dragi moji i dobro došli u moj novi post!


Možda je malo kasno da pišem o maturi i maturskim haljinama za ovu godinu, ali nikada nije kasno da napišem post o njima za buduće maturantice. 


Matura je za neke prošlost, za neke budućnost, a za mene nešto što se dugo pamti. I danas se sjećam naše maturske večeri preplavljene crvenim, sivim, pastelnim bojama, a najvažnije od toga bili su osmjesi onih koji su je slavili. Imali smo, zaista, zanimljiv zabavni program i neizmjerno sam zahvalna organizatorima. Stvarno su učinili da ta noć bude čarobna, a ne samo noć u kojoj ćemo da jedemo, pijemo i čekamo odlazak u noćne klubove gdje bi se "izgubili" u masi i matursko pretvorili u običan izlazak.
Ove godine sam prisustvovala maturalnom defileu srednje škole mog rođaka i jedino što sam čula bile su cijene haljina koje su nošene. Zar su se haljine i matura sveli na cijenu i koja od maturantkinja će imati skuplju? Prosto nisam mogla da vjerujem. Ne mogu da poreknem da je bilo predivnih haljina, ali ono što mi je ostalo u sjećanju jesu djevojke koje ih nose, a ne njihova cijena. Ali ok, ja sam samo pojedinac koji ima svoje mišljenje.
Kada sam se spremala za moju maturu tačno sam znala kakvu haljinu želim, ali na žalost tada nije postojao internet i kupovina raznih modela kao danas. Mislim postojao je net i tada, ali ne u mjeri kao danas. Bilo je ono što su nudili butici ili da odem u drugu državu i pokušam pronaći ono što sam zamislila. No, meni je bilo lakše da pronađem ženu koja će mi skroji moju viziju. Da, pronašla sam je. Objasnila joj šta i kako treba da izgleda, a ona je potvrdno klimala dok sam ja objašnjavala. "Ok," pomislila sam, "sada sam spremna i mogu da budem spokojna do mature". 
3 dana prije maturu pozvala me da izvršim probu haljine i, ako bude potrebe, da je koriguje. Sva sretna ušla sam u haustor i nestrpljivo čekala da se otvore vrata od stana u kome je živila. Kada sam ugledala haljinu skamenila sam se. Neeeeee, pa to nije ono što sam željela. Vriskala bih. Plakala. Čak sam bila spremna da  pocijepam haljinu, da ne odem na maturu, ali ništa od toga. Progutala sam knedlu. Isprobala haljinu. Platila i otišla kući.
Željela sam usku haljinu do struka koja bi padala od struka do koljena, sa V dekolteom koji bi bio diskretan i vezao se oko vrata, a leđa da budu otvorena sa dijelom koji pada na dole (tada je to bilo, da kažem, moderno. Ali to nije bilo stvar mode nego želje za takvom haljinom). Ono što sam ja dobila bio je veliki, duboki, dekolte i otvoreni dio leđa ali samo na lopaticama. Donji dio leđa imao je platno. Ne, to nije bilo ono što sam željela, ali je bilo kasno da je mijenjam.

Sreća pa danas postoje sajtovi koji nude modele za svačiji ukus i obim. Pa što da ne iskoristimo to? Želite da budete princeza večeri, a da vas haljina ne sputava? Želite nešto što će ovjekovječiti vaš stil i naglasiti vaš ukus? Želite nešto luksuzno, a povoljno? Nešto što drugi neće imati? Onda vam preporučujem da pogledate ponudu sajta Picked Looks.
Budite spremne za vašu maturu, apsolventsko ili neko drugo veče koje želite da se pamti po vama, a ne da plačete i mrzite ono što nosite, kao ja, nego da se osjećate spokojno i poželjno u onome što nosite. Jer čar svega je da budete svoji i jedinstveni.
Ja sam izdvojila neke od modela koje bih rado nosila, a vama ostavljam na preporučujem pogledate i ostatak ponude. 

Ljubim vas do sledećeg pisanja!
Danny!

Parodontax Extra soft četkica za zube

Pozdrav dragi moji i dobro došli u moj novi post!


Danas imam za vas nešto drugačije od onoga što ste navikli. Ovo nije sponzorisan post niti bilo kakva plaćena reklama, ovo je moje lično iskustvo i ogromno mi je zadovoljstvo podijeliti ga sa vama.

Vjerujem da je većina čula za Parodontax zubne paste. Još kao mala koristila sam ih i bile su mi užasno odvratne, dok danas obožavam da koristim onu sa zelenom trakom. Ne znam iz kog razloga ali zaluđena sam njenim ukusom koji ostaje u ustima nakon pranja zubi. Pored toga jako je i zdrava, kako za zube, tako i za same desni


Većina nas navknuta je na grube četkice za zube. Neki iz navike, neki iz osjećaja gadosti i želudčanih reakcija na nježne dodire četkice po ustima, a neki, pak, zbog toga što su ubijeđeni da četkice koje ne "grebu" zube nisu u stanju i da ih očiste kako treba.

Pa da razbijemo predrasude o tom čišćenju zubi. Nisam specijalista, ali volim da istražujem, eksperimentišem i znam sve o svemu (da ne kažem radoznala ☺), pa tako i o zubima.


Gledajte na svoje zube, kao i na svoju kožu. Naši zubi imaju sloj koji mi ne možemo vidjeti, ali ono što vidimo jeste sam okvir zuba. Na taj sloj talože se bakterije i ostaci od hrane. Ako koristimo grube četkice za pranje zubi, automatski skidamo i taj zaštitni sloj (kao kada skidate zagorjele ostatke sa posuđa koristeći žicu). Ako često peremo zube sa takvim četkicama onda će nam i zubi postati lošiji. No, to nije presudno za loše zube, ali generalno postaju još lošiji.

Pored toga što skidamo i oštećujemo taj sloj na našim zubima mi štetimo i našoj desni. Sa grubim dlakama, tokom pranja zubi, mi naguravamo hranu između zubnog korijena i desni. Ali to nije sve. Tim postupkom istovremeno potiskujemo i desan. Vjerovatno ste čuli za izraz povlačenje desni ili ste bili u prilici da vidite ljude kod kojih se vidi korijen zuba (nadam se da niste jer je prizor užasno jeziv). A posljedica povlačenja desni jeste olakšan proces ispadanja zubi, a to nikome ne treba.

Zato, prije nego posegnete za povoljnom i grubom četkicom sjetite se svojih zubi i svoje kože. Da li bi ste radije kožu tretirali sa nekim oštrim proizvodima koji će prouzrokovati oštećenja ili bi radije da taj proces čišćenja bude nešto nježniji? Vjerujem da već znam odgovor, ali to ostavljam vama da razmislite i sami odlučite.


Prije nego što sam kupila Parodontax četkicu koristila sam Oral-B i poslednja koju sam isprobala bila je ova koju možete vidjeti na slici iznad. Moram priznati da nije uopšte loša, ali meni je najviše smetalo to što je okromna. Počev od drške pa do same glave. Kada sam prala zube trećinu usne duplje zauzimala mi je četkica tako da sam se snalazila kako da istrljam zube sa njom ( imajte na umu da sam ja mini čovjek pa su mi i usta mini ☺).

Što se tiče same četkice, nisam sigurna da li je novitet među njima, ali sigurna sam da je nisam viđala ranije. Ono što me navelo da je kupim ovaj put bilo je mini pakovanje Parodontax paste za zube. Volim ta mini pakovanja jer su mi pogodna za nesseser. Pakovanje kao pakovanje nije ništa posebno i drugačije u odnosu na sva druga pakovanja za četkice. Plastika sa prednje strane koja prati oblik četkice i karton sa deklaraciom sa zadnje strane.

Riječ proizvođača: Četkica za pranje zuba posebno je dizajnirana da pomogne u otklanjanju zubnog plaka, jednog od glavnih uzroka krvarenja desni. Ima malu glavu sa izuzetno mekim vlaknima i omogućava bolji pristup i najudaljenijim regijama.


Kada je riječ o dlaci zaista su premekane i jako guste. Mislim da ne postoje u više boja osim u bijeloj. Mi smo kupili poslednje tri i sve tri su bile bijele boje. Jedino se silikonski dio drške razlikovao.

Obzirom da prije svake upotrebe četkicu operem sa zubnom pastom i isperem toplom vodom primijetila sam da su dlake veoma kvalitetne. Niti jedna nije ispala ili se izdvojila.

Tokom pranja zubi u ustima sam imala osjećaj kao da ih perem sa prstima ☺. Ako vam se nekada desilo da ste nešto jeli i ostao vam je dio naslaga na zubima pa ste pokušali da ga uklonite prstom, jer niste imali četkicu pri ruci. E isti osjećaj sam imala dok sam prala zube sa ovom četkicom. Kao da je nemate u ustima, a poslije nje zubi su čisti kao da ste ih prali sa onom čvrstom četkicom.



Što se tiče same drške ona je izrađena od tvrde prozirne plastike. Samo na dijelovima ima silikonski omotač kako bi olakšao držanje četkice, tj. da četkica ne bi klizila kada se nakvasi.




I za kraj, pokušajte da mijenjate četkicu svakih 6 mjeseci. To je sasvim dovoljan period da se na njoj pohvataju bakterije i da ih unosite u svoja usta tokom pranja zubi. I još jedna jako važna stvar jeste da ne dijelite četkicu, pa makar to bio i vaš partnet. Koliko god to zvučalo užasno ima ljudi koji to rade, a nisu ni svjesni koliko se bakterija tako prenosi. Koristite one kutije ili kapice za svoje četkice kako bi bile u potpunosti zaštićene od prašine koja pada na njih tokom dana.

Ljubim vas do sledećeg pisanja!
Danny!